pjesmu, po mogućnosti, kozumirati u jednom dahu; rok trajanja-nedovršem Na pijacu dolaze menađeri Bankari, poslovni ljudi, pisci i pjesnici Finansijski konstruktori burze Ljudi od riječi i broja Advokati Diplomatski kor i svita presjednička Na pijacu dolaze po svježe misli Novu parabolu dijalektičkog mišljenja Magijom u kojoj vaga sve osim sebe zakida Logičku zagonetku što rađa […]
Na govornom području Balkana Koji obuhvata takozvane SHBCG jezike Književna scena se može podijeliti na tri skupine. Prva je skupina čitalaca koji čitajući djela nenapisana Njihovim zvaničnim jezikom glasno tvrdi i uporno ponavlja Da ne razumije to što čita. Druga skupina ne tvrdi da ne razumije to što čita Ali smatra da je to, njima […]
Continue reading …Kad je pobjegla od kuće Sa nekim Almirom iz Gornje mahale Svi su se čudom čudili Kao u narodnoj pjesmi “Njeno ponašanje tim prije je čudnije što nosi mahramu* pa se od nje ne očekuje da uradi ovako nešto.“ (1) Izgleda da je pod mahramom Nešto jače od straha čuvala (1) – citat je komentar na […]
Continue reading …Pomirenje sa sobom i svijetom mnogi umišljaju bijegom, krilaticom da „u bijegu je spas“. Bijegom od svijeta umišljajući njime opstojanje sebe, i opstojanje i ostajanje pri. Svojevrsni je to BUNT kojim subjekt ograđuje svoju AVLIJU „nepristajanjem“, što je naravno potpuna besmislica. Jedini glagol blizu opisa radnje ovog umišljenog bijega je OGRAĐIVANJE. (Nije neko određeno društvo […]
Continue reading …„Kritika prihvaća nečije postojanje, ali samo zato da mu odredi granice.“ – JACQUES R A N C I È RE Reagovati znači biti dodirnut. Unutar samosvijesti subjekt je određen granicama. Ne postoji ništa tako ranjivo, krhko, i istovremeno tako „ogorčeno“ branjeno kao granice kojim sebe određujemo kao subjekt, ličnost, biće. Karakter tu gradi svoj vokabular. […]
Continue reading …Budim se prije alarma. Moj mozak je, upornim ponavljanjem, u svoju vremensku mapu (u)programirao reakciju tijela. U iščekivanju zvuka alarma sata prekida mi san. Budi me. Kad kažem – Budi me., prihvaćam da jedan dio mene spava a jedan bdije nad mojim tijelom i mojim snom. Kad kažem-Budi me!, – Puk’o sam na dvoje. Na […]
Continue reading …Dan poslije smrti Kristofera Hičensa holandske agencije objavljuju rezultate sveobuhvatnog istraživanja o seksualnom zlostavljanju u katoličkim internatima i sirotištima, u periodu od kraja Drugog svjetskog rata do krajem osamdesetih godina. Deset do dvadeset hiljada žrtava i preko hiljadu sveštenika koji nisu izdržali muke celibata. Preko hiljadu potencijalnih zločinaca. Njih stotinu i pedeset još su u […]
Continue reading …Sreća je pa se vladajuća tehnokratija Evrope ne oslanja previše na mišljenja raznoraznih „humanista, filozofa, pjesnika i pisaca“, pogotovo ne anarhista i zastupnika ideja o vlasti većine, kad se nađe u ćorsokaku, kao što je ovaj ekonomski zadnjih godina do kojeg nas je pritjerao KAZINO KAPITALIZAM i njemu tako svojstveno SLOBODNO TRŽIŠTE. Sreća, jer bi […]
Continue reading …Ne volim nesvakidašnjost informacije Kao ubistvo sopstvene djece Pucanje supernove u komšiluku Katastrofalno i jezivo sumanuto Najčešće vrlo zabrinjavajuće Strašno je to uvijek strahovati Od morala kao najtanje GRANICE Od smrti kao posljednje GRANICE Ne volim što umjesto „ne volim“ Ne mogu da kažem „mrzim“ Što ne znam da li pridajem previše važnosti mržnji Ili […]
Continue reading …Nemoć izraza je odsustvo empatije. Suosjećanje sa samim sobom je bolesna igra pjesništva koja zamjenjuje prozak i valijum čak i u onom fiziološkom ozračju, lučenjem enzima što umrtvljuju žilice sive mase i dozivaju nirvanu samozadovoljstva uspjehom iskazanja. “Silno mirišu bijeli cvjetovi. Ja kisnem sam.” “Poezija je emocija i nema se tu šta više pričati.”: reče […]
Continue reading …Kad god se vratim sa odmora, sa Juga na sjever (slobodno čitaj – ZAPAD), osjećam da sam nešto zaboravio. Zaboravio da ponesem, zaboravio da ostavim, da …Ne znam. Isti osjećaj me i dočeka s mirisom juga. Jednostavno nešto nedostaje. Jug Zapadu, Zapad Jugu, Balkan Evropi, Evropa Balkanu. Kao što mladosti nedostaje strpljenja a starosti entuzijazma, […]
Continue reading …Akropolj je na prodaju. Mudrost se davno odrekla ljenosti, magnovenja samozadovoljnog talenta. Viječnog talenta u vječnom magnovenju. „A sve se plača pa i ta ljubav.“ Ne pomaže ni to što je ljubav i definitivno samo lijepo osmišljena nelagodnost našeg DNK. Ljenčuge se još uvijek, smjerno kao u redu pred Međunarodnim Monetarnim Fondom drogirane države, zaklinju […]
Continue reading …(povodom gašenja emisije PEŠĆANIK na B92) Moj prijatelj Ralf, živahni Bavarac negdje u Vestfaliji zalutao, kaže mi da Nijemci voze prebrzo Njemačkim autoputovima. Kaže da se u izmaglici od isparenja ulja sa fleka po parkinzima još uvijek, uhom istančanog sluha, nasluškuje glas gnjeva onog austrijskog kaplara. Slikara što nikad nije uspio dvije proporcionalne ruke da […]
Continue reading …To je zapravo film, a ne zbilja. Loš film sa lošim scenarijem i slabim glumcima, amaterima nevoljnim i natjeranim da glume, posve nepoželjnim u neželjenim scenama. Amsterdam ubrza negdje oko pola četiri, zaleti se. Onda izjure naturščici iz kancelarija i fabrika, zauzmu mjesta pored volana, okrenu omiljenu radijsku stanicu i ponavljaju preglumljeno poznate džinglove i […]
Continue reading …Gledamo čimpanze u zoološkom vrtu. Moja starija kćerka progurala se kroz grupu ljudi do ograde, a ja s mlađom stojim sa strane. Tako sa strane, kao svaki antropolog amater, uživam u slici pred sobom. Grupa majmuna iza ograde, od nje odijeljena neširokim vodenim kanalom, opuštenih prednjih šapa (Biti će ipak da su ruke u pitanju), […]
Continue reading …