Žepski gorocvijeti Smajila Durmiševića

Filed under: Bosna i Hercegovina,kritika,zemlja |

Žepski vijenac išareta i opomena

Recenzija: Žepski gorocvijeti Smajila Durmiševića

 

„Evo nas pred Žepskim gorocvijetima, spretnim pletivom haikua i rodoljubne, zavičajne poezije. Uz sintagmu rodoljubna poezija rado bismo sagradili epitet od riječi haiku, tipa – haikističke ili haikoslovne – jer  ovo Durmiševićevo pjesničko rodoljublje, i kad nema formalne zakonitosti haikua, nosi taj duh sažetosti i naznačenosti. U bosanskom jeziku se ta nekazana a spoznata Božija uputa zove išaretom. U Bosni se i neizgovorena riječ zove išaretom. Sve ono što je između dvije riječi, a nije rečeno, a ima značenje, i podrazumijeva se, zove se išaretom. Upravo u toj poetici išareta krije se Durmiševićeva bosanska verzija haikua, jer je išaret ona svesažimajuća riječ koja u sebi sadrži sve što su teoretičari haikua naznačili kao glavni poetički prostor, u kome se vrijednost očituje u nerečenom, a nagoviještenom. Durmišević čak i kad prelazi formalne granice haikua, ostaje vjeran poetici išareta,  jer je išaret, zapravo, veličanje Božijeg prisustva, one samosvijesti da je Svevišni prisutan u svemu što vidimo, osjećamo, što nas i druge pokreće, i da vjerniku ne treba nikakav drugi dokaz. Taj spoznajni prostor je u haikuu, ili u išaretu, centralna poetička tačka koja pokreće ovu kratku formu, jedva smještenu i nikad smislom zatvorenu u nekakvih 17 slogova.

Durmišević u zbirci Žepski gorocvijeti, rekosmo, i strukturom i stihom isprepliće haiku sa rodoljubivom lirikom, pravi svojevrstan žepski vijenac, i to u strogo zadatoj formi, tako što svaku pjesmu pod naslovom prate tri haikua pod rednim brojem, da bi se na kraju knjiga zatvorila na 40. pjesmi i 120. haikuu. Ova jedinstvena forma u našoj poeziji, a možda i šire, nije sama sebi svrha, jer stihovi koji se gledaju – ova pjesma pod naslovom naspram tri haikua u nizu – ostvaruju interaktivnu relaciju, u ogledanju i nadgovaranju, pa nam se gotovo čini da vode dijelog i jedno drugo nadopunjuju. Najčešće ne postoji direktna komunikacijska veza, ali je očita veza u temi, ideji, ambijentu… Ne pamtimo da smo dosad negdje susreli to nadgovaranje dvije pjesničke forme, u jednoj pravilnoj, umreženoj strukturi, gdje se svaka od 40 pjesama ogleda u blokovima od po tri haikua.„

„Jedno od najljepših osjećanja koje kritičar može steći nakon čitanja neke knjige, jeste kad mu se čini da je nešto važno zaboravio, pa bi se zavratio da to zaboravljeno potraži. Događa se to u obilju dobrih i važnih stranica, koje se sve ne mogu ponijeti i prenijeti u jedan, evo ovaj, tekst. Zato su Žepski gorocvijeti jedna od onih knjiga s kojima treba živjeti.“

 Recenzent: Mr.Fatmir Alispahić, publicista, pisac i pjesnik

Dr. sc. Smajil (Bego) Durmišević je rođen 06. 2. 1956. godine u Vrataru, Žepa, opština Rogatica. Diplomirao je na Medicinskom fakultet u Sarajevu 1982. godine. Završio je specijalizaciju iz školske medicine 1990. godine, a specijalizaciju iz higijene – zdravstvene ekologije 2000. godine. Dodijeljen mu je naziv primarijus 1997. godine. Magistrirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 2001. godine, a doktorirao na istom fakultetu 2006. godine. Dr.Smajil Durmišević je profesor na predmetima: Religija i zdravlje, Higijena i zdravstvena ekologija na  Zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Zenici, te na predmetu Zdravstveni odgoj na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici, kao i na predmetima Istraživanja u javnom zdravstvu i Zdravstvena ekologija na postdiplomskom i master studiju na Zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Zenici. Načelnik je Službe za  higijenu i zdravstvenu ekologiju Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo u Zenici od 1997. godine. Ima referisanih ili objavljenih preko 70 naučno-stručnih radova, te preko 200 zdravstveno-popularnih članaka i objavljene knjige, univerzitetske udžbenike, „Zdravlje u okolišu“, „Religija i zdravlje“ i „Higijena i zdravstvena ekologija – praktikum“, kao i dvije zbirke pjesama „Nečujni krici – bosanska krvava bajka i „Treptaji“. Učesnik je u domaćim i međunarodnim naučno-istraživačkim projektima. Posebno je angažovan na zdravstvenoj edukaciji i promociji zdravlja i zdravih stilova života.

E-mail: smaildur@bih.net.ba

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Dokaži da nisi mašina: * Time limit is exhausted. Please reload CAPTCHA.

*