Promocija knjige aforizama „Vječiti optimisti“, Sarajevo

Filed under: Bosna i Hercegovina,promocije,region,vesti |
zlatan prsteRASIM ZLATAN PRŠTE “VJEČITI OPTIMISTI“

28. maj 2014. u 20:00 sati

Collegium artisticum

 

Promocija knjige aforizama „Vječiti optimisti“ autora Rasima Zlatana Pršte biće održana u srijedu, 28. maja 2014. godine u 20:00 sati, u galeriji Collegium artisticum

(Terezije bb, Centar Skenderija, Sarajevo).

U programu predstavljanja knjige će učestvovati recenzenti Mustafa Smajlović i Vojislav Vujanović, glumac Miodrag Miki Trifunov i kantautor Đani Hot.

Autor Rasim Zlatan Pršte rođen je u Čapljini 1955. godine. U rodnom gradu završava gimnaziju, a na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, na Odsjeku žurnalistike, diplomirao je 1978. godine. Zastupljen je u prvoj Antologiji ex-Yu aforizama a do sada je objavio knjigu poezije „Vječnost nade je tuga“ (2005.) i tri knjige aforizama i drugih promišljanja: „Trčeći za pužem“ (2008.), „300 na sat“ (2010.) i „Vječiti optimisti“ (2014.).

Mustafa Smajlović “Govor jezikom ljudskih osjećaja“

(odlomak iz recenzije knjige “Vječiti optimisti“)

Od antičkog doba (kad su aforizmi bili sažeta medicinska uputstva zdravima kako da sačuvaju zdravlje, bolesnima kako da ga povrate) do našeg vremena aforistika ne samo da je sačuvala vječnost svježine duha već je u modernom ruhu izražaja, jedna od najmoćnijih duhovnih pratilja aktuelnih događaja. Savremeni aforističari otišli su tako daleko da su tematsko i značenjsko bogatstvo aforizma proširili do svih vidova i vidika postojanja. Najvažniji književni umovi i filozofi doživljavali su aforizam kao ugožaj duha i duše, ili kreativnu relaksaciju, kao što su: Bekon, Paskal, Niče, Tolstoj, Gete, Andrić, Selimović… Genijalni Fridrih Niče, baveći se svojim privatnim harlekinskim idejama, opisao je aforizme kao misli koje se uspinju, skaču i prevrću preko glave, poput stotina čudesnih patuljaka…

Rasim Zlatan Pršte prepoznatljivo je ime u modernoj aforistici u koju se upisao zapaženim aforističkim prvijencem znakovitog naslova “Trčeći za pužem“, u kojem, podsjećanja radi, humor funkcionira na genetskom kodu o izvjesnosti naše duhovne i fizičke opstojnosti i trijumfu životne radosti i smijeha.Akoje u utrci s pužem ovaj nesvakidašnje duhoviti i daroviti aforističar i satiričar najavio svoj dolazak među majstore ove najkraće forme književnog izražavanja, sportskim terminom kazano, i postigao prolazno vrijeme svojstveno umjerenim, opreznim i sigurnim trkačima, drugom knjigom “300 na sat“trijumfalno se propeo na sami vrh piramide koju duhovno moćnom čini ova najkraća književna forma, o čemu svjedoče brojne pozitivne kritike, i što je možda znakovitije – razgrabljen tiraž u rekordnom vremenu! Obje knjige su svojevrsni pečat autorove individualnosti, kreativnosti i domišljatosti i kao takve, uz sve druge spoznaje njihove umjetničke vrijednosti, potvrđuju neospornu darovitost pisca i njegovo umijeće da komunicira s čitaocem jezikom aforizma neprolazne vrijednosti.

Naslov novog aforističkog rukopisa samo prividno djeluje umirujuće i razonodljivo u odnosu na ranije naslove. Zašto “Vječiti optimisti“? To je odraz realnog stanja u našoj aktuelnoj svakodnevnici. Optimizam i nada kao njegova pratilja jedino je što nam je ostalo u surovoj zbilji i što nam niko ne može oduzeti u spoznaji udomaćene poslovice kako je optimista izmislio avion, a pesimista padobran. U trećem aforističkom iskoraku, u troskoku, autor je ostao na istom terenu, u istom vremenu i prostoru, u dosluhu s aktuelnom životnom problematikom (politika, socijalno bitisanje, ekologija, kultura…) podastirući domišljanja s dubokim smislom i prepoznatljivu kreativnost koja se ogleda koliko u tematskoj širini toliko i u vještini i duhovitosti iskaza. Dakle, ova knjiga aforizama, koju jednom čvrstom cjelinom čini deset tematski i hronološki razvrstanih ciklusa, može se promatrati i kao aforistički roman sazdan od prepoznatljivih autorovih refleksija i mudrosti koje nam predočavaju bogata iskustva, uobličena slikovito i sažeto, te britkost autorovih misli, njegovu, s mjerom, naglašenu ironiju. Prije iščitavanja aforistike i drugih promišljanja, pisac nam nudi putovnicu: Ako ste krenuli na putovanje i ako nemate saputnika, onda je poželjno da vam se nađe bar jedna dobra knjiga. A kad imate saputnika, onda vam knjiga nije poželjna – već neophodna. …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Dokaži da nisi mašina: * Time limit is exhausted. Please reload CAPTCHA.

*