Elvis Ljajić: „Per aspera“ Stjepana Zelenike

Filed under: region |

Stjepan Zelenika je rođen 1958. godine u Kiseljaku. Prvo objavljeno djelo mu je ratna hronika Kreševski zapisi, iz 2001. godine. Dobitnik je prve nagrade fondacije Fra Grga Martić za 2007. godinu, u konkurenciji za najbolji prozni tekst, za historijski roman Čuvari vremena. Objavio je i Zaputovići – Obiteljski album – Kazivanje po Kiku 2009, te Kristali minerala iste godine. Priče su mu objavljivane na trećem programu Hrvatskog radija (u emisiji Hrvatska proza), u časopisu Matice hrvatske Sarajevo, te ostaloj hrvatskoj književnoj periodici. Autor je i historijske radio drame Fra Grgina zapamćenja, te dokumentarne radio drame Lédäri.

Član je Međunarodnog instituta za književnost u Zagrebu.

Roman Per aspera objavljen je 2011. godine u okviru biblioteke Savremeni roman, izdavača Bosanska riječ, Tuzla.

Roman je priča o životu Tihe Carića Cara prije, u toku i poslije rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995). Autor nas u priču uvodi `92. godine, pokušavajući da neizvjesnost i napetost u Tihinom životu poveže sa neizvjesnošću i napetošću u Sarajevu u tom vremenu. Osim toga, autor nas, retrospektivno, upoznaje i sa Tihinim ranim djetinjstvom, činjenicom da je veoma rano ostao bez roditelja (koji su poginuli u saobraćajnoj nesreći), te da je kao žrtva pohlepne i beskrupulozne rodbine ostao bez ičega i bio poslat u dom za nezbrinutu djecu. Međutim, uz pomoć tete Alme, Tiho uspijeva da iziđe na pravi put, upiše i završi srednju školu, a kasnije i fakultet (studij književnosti), upozna ljubav svog života, usput nauči nekoliko borilačkih vještina i zanata. Već na početku rata biva uhapšen i zatočen u kasarni Viktor Bubanj, odakle ga spašava Azra (djevojka kojoj je jednom popravio vrata na kupatilu) uz pomoć jednog francuskog novinara. Rat provodi u HVO-u. Poslije rata, zbog nemogućnosti da nađe posao u Bosni, ide u Zagreb, gdje ostaje sljedećih nekoliko godina, radeći najteže poslove i živeći u bijedi. Pred sam kraj priče, Tiho slučajno sreće prijateljicu svoje djevojke Marije, i od nje sazna da je ona u Beču i da njih dvoje imaju kćer Tihanu. Marija i Tiho se, nakon još nekoliko prepreka, ipak pronalaze, i bračna i porodična idila u Beču može da počne…

Jedan od problema ovog romana je nepromjenjivost glavnog lika, uprkos najrazličitijim događajima i velikom vremenskom rasponu radnje ovoga romana. Tako, posve mali (sedmogodišnjak) Tiho razmišlja: `Zar nisam mogao ostati u svojoj kući`, pitao bih se u tim teškim trenucima. `Uz nečiji nadzor, mogao sam se sam za se brinuti`, pokušavao sam da shvatim svu pakost odraslih. (str 51) Ko školarac: `Moram naći pravi put. Borba nije prestala time što su me mangupi i hapci ostavili na miru. Zapravo je tek počela. S njima sam imao nekakvu vrstu zaštite na ulici. A ovako sam moram naći pravi put koji će mi biti opredjeljenje, onaj kojim ću ići drage volje i uzdignute glave. (str 57) i Tiho, pred sami kraj priče, nakon preživljenog rata i nekoliko teških godina poslije: Vidiš djevokjo, koliko se god čovjek upinje da pobjegne od strahova,oni ga ipak sustižu. (…) To ti je kao karcinom. Sve što daš bolesniku kako bi mu pojačao organizam, on uzima sebi, pušta nove metastaze i sve je veći i jači. Tako je i s tim našim strahovima. Nekako, kao da ih sve više prozivamo vraćajući im se kroz upozorenje od njih samih (str 286-287)

Tiho Carić nije živ čovjek, već predstavlja svojevrsan ideal. On je pametan, zdrav, jak, patriota, sportista i intelektualac. Ne zanimaju ga banalne stvari (iako se stalno nalazi u banalnim situacijama). Tiho Carić ne govori, već izgovara parole. Ostali likovi postoje isključivo da bi on imao kome da ih izgovori ili da posluže kao svojevrsna Tihina suprotnost (pri čemu je taj odnos zapravo susret dobra i zla). Tiho Carić prolazi kroz strašne stvari u svom životu (smrt roditelja, izdaja obitelji, život u domu za djecu bez roditeljskog staranja, problemi sa mangupima, stalni život na ivici, rat, gubitak ljubavi njegovog života, ignorisanje od strane vlasti i tretiranje kao građanina zadnjeg reda…) i kroz sve njih prođe uzdignute glave i neokaljan. Mada i nepromijenjen.

Događaji kroz koje se Tiho iskazuje nižu se kao na filmskoj traci, i to veoma nalik na filmove američe B produkcije. Jedan takav događaj čak i sam Tiho opisuje ovako: I rekoh joj da sam mislio da mi se pričinjava jer mi je sve izgledalo previše fantastično, previše filmski.(284) Ponekad, autor ubaci i pokoju komičnu situaciju, koje po pravilu predstavljaju prepričavanje viceva ili starih, mnogo puta prežvakanih anegdota.

Zanimljivim mi se čini da se ključni događaji u romanu ispričaju posredno: tako iz priče Fojničana saznajemo o situaciji u Sarajevu neposredno pred rat, od čuvara u zatvoru sam početak rata, kao izvještaj (u epilogu) susret Marije, Tihane i Tihe (koji se dogodio mjesecima ranije).

Iako u pogovoru kao poseban kvalitet ovog romana stoji jezik, za koji profesorica Ljiljana Tadić kaže  Jezik je melodija romana, književnostandardni i narodni – nepatvoren i milozvučan, bojim se da se od siline njegove melodije ne čuje ono što jezik treba da uradi – prenese poruku. Stoga se čini da je jezik, ovakav kakvim ga je autor uporijebio,  književnostandardni i narodni, tu sam radi sebe.

Moram da napomenem da je Per aspera hibridnog žanra, najvećim dijelom pisan u formi romana, jednim dijelom u formi scenarija za film (koji piše Tiho Carić) i nekoliko pjesama (čiji je autor takoće Tiho). Scenarij počinje na 211. i traje do 270. stranice, i dobrim dijelom prepričava ono što se do tada, u romanu, dogodilo. Osim prepričavanja, u scenariju se najavljuju i dva događaja: susret s Majom i susret s Marijom. Zbog čega je autor Tihi dao i proročke moći ne znam, ali mogu da pretpostavim: toliko je naučio život, da sad jednostavno zna šta slijedi. I da ne zaboravim, scenarij je loš (najvećim dijelom zbog stalnog problema za ovo Zelenikino dijelo: likovi ne govore, oni izgovaraju parole; drugi razlog je banalna priča, nalik na Ramba i filmove slične njemu). Ali, zar nije naslov knjige Per Aspera (Od trnja)?


One Response to Elvis Ljajić: „Per aspera“ Stjepana Zelenike

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Dokaži da nisi mašina: * Time limit is exhausted. Please reload CAPTCHA.

*