Novi broj časopisa „Sarajevske Sveske“ 37-38

Filed under: Bosna i Hercegovina,časopisi,vesti |

Kompletan časopis moguće je čitati ovdje!

Novi broj Sarajevskih sveski posvećen je razmatranjima o klasicima drugih, odnosno, kako i sam naziv temata kaže – susjedstvu riječi. Nekoliko autora u sklopu temata problematizira čitanje, prevođenje i percepciju južnoslavenskih klasika van njihovih nacionalnih kanona. Kako Andrić, Kiš, Selimović, Krleža, Prešern i mnogi drugi bivaju tumačeni i označavani u ne-svojim književnostima?

Tonko Maroević u svom tekstu S klasicima srođen, njima ulančan, kako i sam naslov kaže, piše kako je klasike drugih nemoguće „zaobići“, ni kao čitatelj, ni kao pisac, ni kao neko ko stručno proučava književnost. Mihajlo Pantić je još radikalniji na istoj liniji: da bismo jednog pisca mogli smatrati klasikom – drugi ga moraju prihvatiti i smatrati i svojim. Marjan Strojan problematizirao je prevođenje, čitanje i kritičku percepciju hrvatskih pisaca u Sloveniji i vice versa. Nadežda Čačinović, kroz svojevrsnu ličnu povijest književnosti problematizira kanon književnosti uopšte kao topos muškocentrične moći. Enver Kazaz iščitava poeziju Marka Vešovića, a Tatjana Jukić prozu Danila Kiša upravo iz perspektive višepripadnosti ovih autora i njihovih mjesta u kanonima drugih.

U Prvom licu prevoditelj i pjesnik Kolja Mićević donosi zanimljiv, otkrivalački pregled života i pisanja ranih mnogima nepoznatih lirskih pjesnikinja. Marceline Desbordes-Valmore, Christine de Pisan, Juana de la Cruz… fokus Mićevićevih opservacija je upravo na ovoj meksikanskoj redovnici i pjesnikinji. Štaviše, Sarajevske sveske donose, u prijevodu Kolje Mićevića, poemu Juane de La Cruz Prvi san, koja je stoljećima bila predmetom dubinskih analiza, poređenja i mukotrpnih prijevoda.

Milica Nikolić za Sarajevske sveske ponovno piše svoj čitalački Dnevnik, gdje čitateljima Sveski predstavlja sljedeće knjige Sinestezija u poeziji Đorđija Vukovića, Uloga oznake „totalitarizam“ u konstituisanju polja „istočne umetnosti“ Miklavža Komelja i Moj života Marcela Reich-Ranickog.

Nakon što je u prošlom broju objavljeno tek otkriveno, značajno pismo Oskara Daviča Miroslavu Krleži, u ovom broju Sveski objavljen je također novootkriveni Davičov tekst Srpska književna laž.

Sreten Ugričić, zbog političke nepodobnosti nedavno smijenjeni direktor Narodne biblioteke Srbije, u ovom broju Sveski objavljuje svoje dvije pripovijetke: Neočekivano i Kod kuće u inostranstvu.

Seriju kratkih lirskih zapisa pod zbirnim naslovom Snijeg za dvoje ispisala je makedonska pjesnikinja Ljiljana Dirjan, a Dubravka Ugrešić svojim tekstom Ženski književni kanon, iako van temata, daje značajan doprinos raspravi o klasicima drugih.

Kosovski dramski pisac i pjesnik Avni Halimi donosi pripovijetku Apsurd kazne, a kosovsko-njemački pisac i publicista Beqë Cufaj ispisuje lirski intoniran esej o prošlosti, sadašnjost i budućnosti nezavisnog Kosova – Odakle dolazimo, ko smo, kuda idemo?

Sveske u ovom broju nastavljaju s objavljivanjem dijelova studije Miklavža Komelja Uloga oznake „totalitarizam“ u konstituisanju polja „istočne umetnosti“.

Makedonski pisac Aleksandar Prokopiev u ovom broju objavljuje nekoliko bajkovito intoniranih priča, sa reprezentativnim naslovom Čovjek s jednim krilom.

Također, objavljeni su prozni tekstovi Ismeta Prcića, Bekima Sejranovića, Muharema Bazdulja, Berislava Blagojevića, Mihajla Pantića, Matjaža Pikala…

Objavljene su i pjesme Dražena Katunarića, Qibrije Demiri-Frangu, Kemala Mahmutefendića, Enesa Halilovića, Živorada Nedeljkovića.

Ivana Seletković ispisuje kritički osvrt o melankoliji u romanu Faruka Šehića Knjiga o Uni, a Iva Rosanda Žigo problematizira kazališnu predstavu kao primjer interferencije ideologije i estetskih principa.

Milorad Belančić polemički secira osnovne postavke i velike zablude knjige Duh samoporicanja Mila Lompara.

Moj izbor ovaj put obavlja izvršna urednica Sarajevskih sveski Vojka Smiljanić-Đikić. Odabrani su dijelovi varšavskog dnevnika nedavno preminule pjesnikinje i prevoditeljice Marine Trumić.

U Pasošu, uz informativni uvod, Marko Vešović i Omer Hadžiselimović donose prijevod dvadesetak pjesama velikog, na našim prostorima jedva poznatog, britanskog pjesnika Phillipa Larkina.

Sveske ponovno donose kratku priču mladog autora Jasmina Agića, ali i poeziju mladog pjesnika Luke Čuljka.

Kroz iscrpni Portret slikara u ovom broju je predstavljen proslavljeni i nagrađivani slovenski slikar i konceptualni umjetnik, ali i pjesnik, Silvester Potajs Sicoe.

O njegovom radu, poetici i razvoju piše Marko Košan, a sa umjetnikom o slikarstvu, društvu i buntovništvu razgovara Boris Gorupič.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Dokaži da nisi mašina: * Time limit is exhausted. Please reload CAPTCHA.

*