Mislava Zuppa Rašić: Seks, Grad i Kulturalna teorija (7)

Filed under: region,teorijski radovi |

POLITIKA I SEKS

Seks i Grad tematizira život četiri prijateljice, sposobne, samouvjerene i privlačne žene koje su svojim karakterima, zanimanjima i percepcijom svijeta potpuno drugačije, ali imaju zajedničku stavku – sve četiri su uspješne. U  50-tim godinama prošlog stoljeća kada je feminizam tek stupao na scenu, one bi definitivno bile prozvane feministicama. Žene su, u najboljim godinama, 30-ima, nemaju stalnog partnera, uspješne su i što je najvažnije otvoreno progovaraju o seksu, vezama i problemima koji im zadaju muke. Različite su od ostatka, a opet toliko slične.

            Biti različit centralni je koncept zapadnjačke misli koja je od davnima funkcionirala na principu binarnosti, „različitosti od“. Te opozicije su kreirale supkategorije drugosti, otklona od norme, uhvaćene u mrežu dominacije kolonizirale su drugoga snažnim relacijama moći. Kad kažem drugoga, u duhu feminističke teorije ponajprije mislim na žene. Iz tog razloga u ovom poglavlju progovaram o onome što feministička teorija identificira kao goruće probleme.

U ovom radu, evidentno, neumorno prebirem seriju Seks i Grad, analizirajući sadržaj te ga povezujući s pripadajućim kulturalnim temama koje unutar svojih diskusija neumorno prebiru kulturalni studiji. Ne dajući mira stabilnim, ukorijenjenim konceptima propituju se strukture koje su toliko duboko infiltrirane u sustav funkcioniranja društva da ih se više niti ne opaža. Stoga kada razglabam o politici i seksu referiram se na feminističke teorije kako bih svoja razmišljanja potkrijepila dokazima na koje se poziva pokret za emancipaciju i ravnopravnost žena. Hijerarhijskom shemom devaloriziraju se svi različiti, pa tako i žene (de Beauvoir, 1949).  No, godinama se događaju promjene, pa je tako feminizam iz pokreta za emancipaciju žena, iz pokreta i borbe za osnovna prava na slobodu i jednakost evoluirao u teoriju/ teorije. Ta veoma interdisciplinarna teorija unutar društvenih znanosti obuhvaća jako širok teritorij na kojem se događaju razmjene interesnih priča. Unutar teoretiziranja feminizam nudi alternative koje svoje spoznaje utjelovljuju na rodnim razlikama u moći kroz ekonomiju, politiku, socijalne strukture i procese (Chaftez, 1997). No, tendencija je apostrofirana u činjenici da se teži k razvijanju struktura koje će razbiti postojeću diskriminatornu tradiciju. Krajnji cilj, rezultat feminizma bila bi rodna jednakost i pravičnost (Hobson, 2005). Hobson (2005) također naglašava pogrešnost pretpostavljanja koherentnih rodnih identiteta. Dakle, ne zaboravimo da ne postoje dvije identične osobe, stoga se ne može svaka teorije primijeniti na svaku osobu.

Uistinu, cure iz Seks i Grada zabijaju diskriminatornu tradiciju supruge i majke kao ultimativnog dostignuća jedne emancipirane žene, one pak za svoje živote imaju druge planove. Ipak, ne smijemo zaboraviti na Charlotte. Upravo ona reprezentira ukorijenjenost patrijarhalne matrice, težnju braku s idealnim muškarcem iz snova. Njezine su želje nalik onima koje promiču bajke o prinčevima na bijelom konju i Charlotte tome teži, biva razočarana, ponovno se zaljubljuje, traži i tako u krug dok ne ispuni uloge koje smatra nužnima, biti ženom, majkom i kućanicom. Postojanje lika Charlotte koji je okarakteriziran na specifično tradicionalan način je, prema mom mišljenju, dobro isplaniran detalj serije upravo iz razloga što Charlotte svojim razmišljanjem provocira strpljenje moderne žene koja se više ne pronalazi u ulozi iz prošlog stoljeća. Čast iznimkama.

Carrie, Miranda, Charlotte i Samantha su samostalne, sposobne Newyorčanke koje znaju točno što žele sa svojim životima, te su kao takve gotovo reprezentativni primjerci žena koje su proizašle iz pokreta feminizma u Americi 50-tih godina prošlog stoljeća, dok Charlotte reprezentira vrijeme prije pokreta. Te četiri žene imaju samo dvije zajedničke stvari, a to su spol i New York. Po identitetskoj osnovi kompletno su drugačije, a kada u prvi plan postavimo životne tendencije i želje, postaje nam jasno da nipošto nemaju koherentne identitete. No, politika je dio njihovih života jednako kao i naših, infiltrirajući se u sve pore društva sveprisutna je poput energije, ne nestaje nikada, samo mijenja oblike.

            Politika je ušla ne samo u moju spavaću sobu nego i u kupaonicu[1], tim je riječima Carrie zaokružila priču o politici i seksu direktno se referirajući na svoju naprasno završenu vezu s političarom Billom Kellyem. Dotični je gospodin kandidat za kontrolora New York City-a kojeg je Carrie upoznala na zabavi na Staten Islandu gdje je sudjelovala kao sutkinja za godišnji kalendar vatrogasaca. Druženje s političarom ju je motiviralo za podrobnije razmišljanje o povezanosti politike i seksa. Politika i seks su u izravnoj i unakrsnoj korelaciji te ih je u mnogim polemikama cura iz Seks i Grada nemoguće odvojiti zbog toga što jedna tema vodi drugoj. Sam Kelly koristi politiku u službi seksa što je jasno vidljivo u sceni kada se on i Carrie ljube u Carrienom stanu, a on je pita što misli o prijedlogu zakona, no njegovo pitanje nema nikakve veze s zakonom, već je riječ o maskiranom pitanju želi li spavati s njime. U korištenju potonjeg načina moguće je iščitati količinu moći koja je koncentrirana na samoj temi politike. Politika je duboko inkorporirana u svakodnevni život pa tako i u seks. Gotovo je sveprisutna jer kada se mi i ne bavimo politikom, politika se bavi nama.

Miranda priznaje da ne zna biti politična u vezama što se tada čini veoma važnom osobinom koja joj manjka. Carrie, u Seks i Gradu, glavna je promotorica angažiranijeg ženskoga sudjelovanja u političkoj i društvenoj sferi, što je i vidljivo, na ne baš tako pozitivno intoniran način. Političar Bill Kelly ostavio ju je upravo iz razloga što piše seks kolumnu u popularnim američkim novinama, taj detalj iz njezinog javnog života, kojim ona zarađuje za život, njegovi savjetnici smatraju poražavajućim, posebno za vrijeme predizborne kampanje. Stoga je Bill Kelly prekinuo vezu reagirajući na sugestije, a Carrie se osvetila napisavši kolumnu pod naslovom To pee or not to pee [2] u kojoj je na svjetlo dana iznijela prljavi fetišistički detalj iz političarevog intimnog života. Ipak, nije ravnopravno niti korektno da žena bude kažnjena zbog otvorenog diskutiranja o seksu u svakodnevnici.

Državu i državne institucije kao agente elite kapitalističke moći, vidi marksistička feministička teorija, a rodno izrabljivanje, prepoznaju kao podgrupu klasne eksploatacije. Feministička teorija kroz klasne nejednakosti, jednako kao i kroz rasu te spolu orijentaciju, uočava način formiranja i roda kao područja nejednakosti i eksploatacije. Tim tipom nejednakosti bavi se socijalistički feminizam ukazujući na oblik izrazite diskriminacije kroz neplaćeni rad žena u svojim domaćinstvima. Ta teorija je svog krivca pronašla u državi kao višoj instituciji koja podupire ukorijenjeni patrijarhat u matrici muškarca koji zarađuje za kruh kako bi prehranio svoju obitelj. Država time čini žene ovisnima o muškarčevoj plaći održavajući ih u stanju dostupne eksploatacije (Hobson, 2005). Da, politika određene države ili institucije može počiniti puno veću štetu od prekida jedne nesuđene veze. Strategijom svog djelovanja, političnošću uzrokuju se mnoge diskriminacije za što primjer, također, nalazim u Seks i Gradu.

Trey MacDougal, bogati liječnik pozamašnog obiteljskog stabla s još dužom tradicijom, Charlotte je, nedugo nakon što se udala za njega, predložio da da otkaz u galeriji. Opravdavajući svoju želju činjenicom da imaju dijete u planu, a on ih svojim bogatstvom sve može uzdržavati, pa zaista nema potrebe da ona nastavi raditi. Suvremena teoretičarka umjetnosti Griselda Pollock (1988) smatra da je javno područje, definirano kao svijet proizvodnog rada, vlasti, obrazovanja, ekskluzivno muško. Trey svojim stavom ukazuje na to da ta teorija itekako drži vodu. Svijet žene, u ovo slučaju Charlotte, smješten je u privatnost doma, a taj ne-prostor je prostor osjećaja u kojem nema mjesta moći, tome se odupiru Carrie, Miranda i Samantha. Zbog toga se u toj situaciji serije Seks i Grad osjeća, do sada neviđena, tenzija među curama, evidentno je problem u dubokoj infiltriranosti patrijarhata unutar stare obitelji MacDougal. Muška ideologija muškarca nikada ne povezuje s ulogama vezanima uz domaćinstvo. Muškarci su dio organizacijske mašinerije proizvodnje, dok su žene primarno locirane u spolno-rodnom sistemu koji pripada privatnoj sferi, domaćinstvu. Emocionalni rad žena, koje su majke i supruge te pritom emotivno angažirane u „poslu“, postao je sinonimom za neplaćeni kućanski rad, kako to sugerira feministička teorija.

 Miranda, na svakodnevnoj bazi suočena s diskriminacijom infiltriranom u sustav, sama kaže da ima dovoljno problema biti žena u muškom svijetu[3]. Još uvijek je vanjski svijet dominiran muškarcima i bez obzira na feminizam promjene koje se trebaju dogoditi traju jako dugo iz razloga što čitavi sustav treba promjenu i novu ideologiju. Mirandi je trebalo gotovo dvostruko više uloženog truda i vremena kako bi postala ravnopravna partnerica u odvjetničkoj kompaniji za koju je radila, a gotovo sve zasluge koje je ostvarila bile su umalo zaboravljene kada je blago, ali osjetno opustila užurbani tempo obavljanja poslova pošto se tek vratila s porodiljnog. Kompanija, preciznije zaposlenici, jedva su dočekali i najmanji propust kako bi joj se mogli naslađivati i optužiti je za manjak koncentracije zbog djeteta. Time se ukazuje na činjenicu da svijet i dalje pokušava nanovo ustanoviti mitološku razini, dakle neistinitost, o omnipotentnoj ženi, trljajući Mirandi o nos da nije sposobna za to, kao i niti jedna druga žena. Radikalna feministica Catherine MacKinnon (1989), poznata po analogiji: seksualnost je feminizmu ono što je rad marksizmu (u Hobson 2005:137), proučava, ono što je već gore ustanovljeno na Mirandinom slučaju, kako je seksualna subordinacija žena ugrađena u državne aparate te samu strukturu. Složila bih se s Robertom Connellom (1990) država nije stvar već proces, te se unutar tog procesa događaju mnoge dinamične promjene, bilo vlasti ili zakona ili pak neke druge značajnije historijske promjene kojima, ako gledamo očima feminističke teorije, pripada i pokret emancipacije žena. Rodne dinamike uvelike konstruiraju državu (Hobson, 2005:137) jer su konkretno tim pokretom na snagu stupili novi zakoni, dok su se neki stari promijenili ili prilagodili novonastaloj povijesnoj situaciji.

Feminizam je bio sila koja je svojim djelovanjem u javnosti, ali i u privatnoj sferi opustila napete socijalne relacije te ih učinila više demokratičnima (Yeatmann, 1997). Pozivanjem na žensku akciju i žensku politiku mnogima se učinilo kao idealan način za propitivanje monolitnog, duboko infiltriranog pogleda patrijarhalne države. Akcija i politika su nužno javne, nazovimo ih, djelatnosti. Njihov se smisao nalazi u domeni vidljivoga djelovanja, stoga je krucijalno važno da se kroz politiku promoviraju interesi za koje se zalaže određena skupina. Politika ima osigurano mjesto u medijima, a mediji su, u ovom trenutku, sila s najvećim utjecajem na mase. Iz toga jasno iščitavamo zašto se jedna struja feminizma fokusirala na položaj žena u medijskom prostoru. Feministička kritika široki je opus svog djelovanja usmjerila upravo prema medijima i inficiranom medijskom prostoru koji je zagađen patrijarhalnom društvenom matricom i porukama koje se putem nje stvaraju. Svrha medija je u prenošenju informacija i zabavi te je kao takav oblik oglašivača krucijalan u pogledu prenošenja uvida o ženama, napose načinima na koje ih se percipira. Gillian Dyer (1987) upozorava da muškarci posjeduju i kontroliraju medije svojim idejama, stajalištima i osnovnim uzorkom muške moći koja dominira sustavom. Mediji ne prezentira nevinu i neokaljanu sliku svijeta, dapače njezini standardi su selektivni, shematski i konstruirani, a feministička teorija vjeruje da muškarac još uvijek sjedi na tom tronu. Upravo zbog enormnog utjecaja medija na mase Seks i Grad čini revoluciju, osvijetlivši tabu teme, ukazavši otvoreno bez prikrivanja na tekuće probleme sustava, jedino što zahtijeva od gledatelja je da look outside the box[4] kako bi iščitao dublju razinu od one prikazane, kako bi podsjetio na konotativno.

Malo poviše sam obratila pozornost na nužnost pojave žena u javnoj sferi kako bi svojom prisutnošću utjecale na omekšavanje postojeće strukture, no tu nailazim na dublji problem infiltriran u samu strukturu jezika. Referirajući se na morfološku razinu upotrebe pojma „javna žena“ koja, za razliku od javnog muškarca, unutar lingvističke formacije podrazumijeva negativne konotacije gubitka ugleda, Pollock (1988) objašnjava zašto je „javni muškarac“ čovjek koji se nalazi u prostoru medija, dok je javna žena „prostitutka“, „dama noći“, žena sumnjivog morala. Ženskost se definira oprekom djevica/kurva, odnosno kao svojevrsni ideološki oblik upravljanja spolnošću u heteroseksualnom domu, zakonski afirmiranim aktom kupnje ženskog tijela, odnosno brakom (Pollock, 1988). Opreka djevica/kurva i osuđivanje te predrasude vezane uz tu binarnost eksplicitno su prikazane i u seriji Seks i Grad. Charlotte nerijetko ušutkava razgovore o seksu koji su za njezin ukus neukusni. Ona se ipak drži kao djevica/madona iako to realno nije. Charlotte je u braku s Treyem suočena s oprekom djevice/kurve, zbog toga što je muž ne vidi kao seksualno biće, vidi je neokaljanom, djevicom, percipira je imaginirajući scenarij koji nema realno uporište. Opijen maštom, Charlotte za njega ne može postati seksualna, što je opravdanje za njegovu impotenciju. Carrie, kada je riječ o operci djevica/kurva, nije uspjela sakriti osuđujući stav prema Samanthi kada je došavši do njezinog ureda na dogovor za ručak ugledala Samanthu kako obavlja felacijo dostavljaču[5]. Iako svjesna seksualnosti svoje prijateljice, direktno suočena s istom Carrie ipak ne reagira pozitivno. Samantha pak ne želi biti osuđivana od društva zbog promiskuiteta, preciznije neopisive ljubavi prema seksu i muškarcima. Samantha je pak potpuno drugačiji slučaj, muškarci za nju ne postoje kao osobe već kao falusi koje ona može iskoristiti za zadovoljenje svojih potreba dok Miranda u seriji ravnopravno balansira između te opreke.

7.1       HOMOSEKSUALNA VIDLJIVOST

            Seks i Grad podijeljen je u 6 sezona, unutar kojih se tematizira uistinu šaroliki spektar tema od koji neke odstupaju ulazeći u prostore tabu tema. Homoseksualnost se jako dugo smatrala takvom tabu temom čak i bolešću, što medicinski apsolutno nije točno, a diskriminacija na temelju seksualne orijentacije aktualna je i dan danas iako je društvo postupno opustilo stroge granice. Ova tema, o homoseksualnosti jednako je politična kao i predizborna kampanja, karikiram, ali realno ukazuje na činjenicu da je serija Seks i Grad svojom tematikom ipak uspjela dotaknuti i teže tema od dizajnerskih krpica, te svojim sadržajem utjecati na mase. Ipak, ne smijemo zaboraviti na neopisivu moć medija u prenošenju vrijednosti i njihov utjecaj na mase. Društvene grupacije, jedna od njih pripada homoseksualcima, definitivno spadaju unutar složenih kategorija stereotipa čiji obrazac nipošto nije neutralan (Lippmann, 1956:96). Stereotipima vršimo kategorizaciju osoba na temelju viđenih reprezentacija svrstavajući ljude na temelju generalija, repetitivnih obrazaca i tipologije (Dyer, 1977). Postavljanjem stereotipa ostvario se još jedan način društvene kontrole iz razloga što stereotipi uređuju i definiraju društvene skupine. Stereotipi su prvenstveno opasne kategorije zbog nepravilnog rukovanja istima. Ljudi ih iskorištavaju i upotrebljavaju kao podlogu za opravdanu diskriminaciju, no ne postoji realno niti univerzalno opravdanje za diskriminaciju. Na temelju stereotipa ljudi preuzimaju ideje o određenim društvenim grupama (Dyer, 1977:248), zbog toga homoseksualci još uvijek vode rat protiv pogrešno uspostavljenih stereotipa koji nisu prodrli unutar kompleksne društvene strukture, već su površno utemeljeni. Iskorjenjivanje stereotipa zahtijeva duboke strukturalne promjene mentaliteta u društvenoj organizaciji, dok stvaranje jednakosti zahtijeva osobni, društveni, ali i politički trud. Proces nadilaženja stereotipa trebao bi započeti u obitelji (Spajić-Vrkaš, Stričević, Maleš, Matijević, 2004). Seks i Grad homoseksualnosti pridaje pozornost, britko propitujući uspostavljenje stereotipe i narušavajući okvire unutar kojih su nasilno nagurani.

            U sklopu prve sezone Miranda se, pokušavajući ugoditi šefovima koji su je smatrali lezbijkom, znakovito poljubi s kolegicom, ali objema je jasno da to nije to, te da Miranda, iako orijentirana strogo na karijeru te pomalo muškobanjastog držanja, nema seksualnog afiniteta prema ženama[6].  Poljubac s Alanis Morrisette[7] Carrie ne čini manje atraktivnom niti manje heteroseksualnom, ali njezino zadovoljstvo izazvano prvim i jedinim poljupcem s pripadnicom istog spola čini je podupirateljicom istospolnih odnosa. Nitko ne posjeduje gotovo kreirani identitet na kojem ne treba raditi, dapače svaka osoba individualno traga za onim stvarima, ljudima, osjećajima, bojama, mirisima koji baš nju čine sretnom. Stoga, „prirodno“ je tražiti sebe. Stanford Blatch, Carrien najbolji prijatelj, deklarira se kao homoseksualac, uživa u vlastitoj seksualnosti i ne srami se to priznati, eksplicitno tražeći partnere i udvarajući se muškarcima koji mu se sviđaju. Anthony Merentino, Charlottin prijatelj i organizator vjenčanja, također je gay, ali svejedno podrugljivo provocira Stanforda kojeg smatra pretjeranim homoseksualcem, ironično rečeno većim vjernikom od samog pape. Njihove britke šale ne potiču stereotipe, već ih propituju koristeći inteligentne dosjetke.

Samanthin izlet u homoseksualnost razlikuje se od izleta ostalih cura koji su bili površni, ona se, pak, sa svojom djevojkom, umjetnicom Mariom, upustila u pravu homoseksualnu vezu[8]. Zanimljivo je upravo to što je Samanthu rijetko koji muškarac mogao „vezati“ obavezom, što je latino umjetnici pošlo za rukom. U cijelosti se prepustila potpuno novom iskustvu, ali se emotivno nije mogla povezati sa ženom, ipak je u pitanju previše razgovora i emocija, a malo seksa. Tu postaje jasno da Samantha uistinu funkcionira drugačije od ostalih žena kojima seks pokreće emotivnu povezanost. Ona jednostavno samo voli seks. Ali, kada je seks zamijenio uporni razgovor o „problemima“, tada je Samantha shvatila da nema s Mariom što raditi. Ipak, to nije ljubav. Charlotte koja je najtradicionalnija i najkonzervativnija od njih četiri također je razmišljala o homoseksualnom odnosu onda kada je htjela začiniti seksualni život, prihvativši seks utroje iako na to nikada prije ne bi pristala[9]. Miranda tada propituje svoju privlačnost pokušavajući dogovoriti seksu utroje s parom kompletnih stanaca, ali kada shvati da to uistinu može, odustaje od nauma.

 Raznolikim prikazom homoseksualnih odnosa, serija Seks i grad uvelike je pridonijela razbijanju stereotipa i povećanju vidljivosti, jednostavnim naglašavanjem i redefiniranjem i propitivanjem ženske seksualnosti. Djevojke Seks i Grada seksualnošću potvrđuju postojanje ljudskog bića kao spolnog i rodnog te seksualnog (Cvijetinović-Starac, 2010:9). Propitujući i vladajući nad seksualnošću Carrie, Miranda, Charlotte i Samantha provociraju standarde društva prikazujući žene kao seksualna bića, a njihovu seksualnost na razne načine. Seksualnost je pitanje duha suprotno pogrešnim vjerovanjima koji je prikazuju kao raspoloživo meso (Knibiehler, 2004:7). Povijest s pripadajućim ideologijama mijenjala je shvaćanje seksualnosti te granice dobrog ukusa otkivajući nam fleksibilnost, raznovrsnost, prilagodljivost sustava značenja, znanja i praksi (Hodžić, Štulhofer, 2000). Seks i Grad je podosta utjecao na promjenu shvaćanja seksualnosti potpalivši već postojeću seksualnu anarhiju. Mnoge djevojke su poželje biti baš poput Samanthe, slobodne od moralnih kočnica.


[1]  Sezona 3., epizoda 2.

[2] U doslovnom prijevodu naslov bi glasio Urinirati ili ne urinirati pri čemu je referenca na Shakespearea očigledna: ironiziranje najpoznatijeg citata Biti ili ne biti.

[3] Sezona 3., epizoda 4.

[4] U doslovnom prijevodu s engleskog jezika – to look outside the box znači gledati izvan kutije, no riječ je o uzrečici koja podsjeća da nije sve onako kako se čini i da neke stvari treba sagledati u cjelini, a ne izolirano prikazane.

[5] Sezona 5., epizoda 2.

[6] Sezona 1., epizoda 3.

[7] Sezona 3., epizoda 4.

[8] Sezona 4., epizoda 3.

[9] Sezona 1., epizoda 8.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Dokaži da nisi mašina: * Time limit is exhausted. Please reload CAPTCHA.

*