Sve je počelo prilično naivno: juče sam kupio par ugojenih prazničnih izdanja novina sa namjerom da ih prelistavam tokom kišovitih dana. S obzirom da me rubrika kulture najviše interesuje, pročitao sam lijepu vijest o tome kako je ostavština akademika, kompozitora i etnomuzikologa Vlade Miloševića digitalizovana i postavljena na sajt Narodne i univerzitetske biblioteke RS. Uobičajeno, potom slijedi red crne hronike, pa red čestitarskih oglasa povodom 1. maja. Na te stvari po pravilu ne obraćam pažnju, ali onda mi je jedna „čestitka“ zapala za oko, jer je na njoj slika nasmijanih radnika u različitim radnim uniformama. Nasmijani radnici i to još pristojno opskrbljeni opremom za zaštitu na radu. Nešto tu opasno ne štima!
I ne budem lijen, krenem da čačkam po bespućima interneta u potrazi za porijeklom fotografije. Ukucam u pretraživač „srećni radnici“, a on izbaci slike nekih težaka, namučena lica rudara, table na kojima piše „Štrajk“. Negdje se pojavila i slika nekog zida na kojem stoji grafit „Tvornice radnicima!“ ispod kojeg je dopisano „koje tvornice?“. Biće da je neko ko je bio zadužen za osmišljavanje „čestitke“ morao malo više da se potrudi da bi pronašao nasmijane radnike, što je podrazumjevalo internet pretragu na nekom drugom jeziku. Zato sam i ja pokušao sa engleskim, kombinovao riječi, pregledao gomilu slika i baš kada sam pomislio da odustanem, pronašao sam je – slika je sa sajta kiropraktičarske klinike u Velikoj Britaniji! (Na sajtu imate adresu klinike, dragi radnici, pa ako nekoga slučajno „uhvati“ u kičmi, može časkom da 
skokne na terapiju u Bedford. O trošku nadležnog Fonda, razumije se.)
Zašto, pobogu? Pa zar nam nije dovoljno teško? Zar nije dovoljna „normalna čestitka“ kakvu su u istim novinama uputile neke firme, ili predsjednik, vlada? Nemojte nas ubjeđivati da je divno i krasno. Nemojte ljudi, ko Boga vas molim!
P.S. Kad smo kod ove replike iz „Maratonaca“, sjećate se da to izgovara starac koji iz bunara vadi svinju? Da, nekada su se bolesnih životinja tako rješavali, a danas su poprilične šanse da ćete takvo meso imati u ćevapima, pljeskavicama, roštiljskim kobasicama. Da nam živi progres, da nam žive tekovine demokratije i slobodnog tržišta, da nam živi, živi rad!
Pročitajte i:
