Jagoda Kljaić: Zakon spojenih posuda za izdavaštvo

Filed under: Jagoda Kljaić,kolumne,region |

hrvatskaBudući da smo dogovorili, a što je Todora Škoro potvrdila u kolumni u maju, da u kolumnama KR nećemo pisati o politici, pokušavam pisati o Hrvatskoj u Evropskoj uniji, bez politike. Zato što ovih četiri – pet dana u toj, kako je volimo nazivati, banana državi ili kifla državi, jednostavno nema teme, događaja i pojave koji ne bi bili povezani s ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja/jula. Od turističke sezone, preko cijena u kvartovskom dućanu, do naoblake u meteorološkom izvještaju – sve je preko noći postalo drugačije, sigurnije i bolje. Možda …

Ponovo iščitavam mišljenje dr. Stipe Šuvara, izrečeno godinu prije smrti, tj. 2003. On konstatira: „Relativno blagostanje one dvije trećine pripadnika društva, kakvo je postignuto u razvijenom kapitalizmu na Zapadu, u Hrvatskoj, kao uostalom i u drugim zemljama koje su se osamostalile raspadom bivše Jugoslavije, ne izuzimajući ni Sloveniju, neće biti postignuto u prvoj polovici ovog stoljeća. Kada se uđe u Evropsku uniju, većina sposobnih će se razmiliti po Evropi, tako da će u ‘lijepoj našoj’ ostati uglavnom oni koji su prisiljeni da u njoj tavore. I kada ‘lijepa naša’ uđe u Evropsku uniju, moglo bi doći do gubitka nekih iluzija, pa i do velikih razočarenja. Jer, za Evropu će sve zemlje, od Triglava do Vardara, pa i one druge na Balkanu i na istoku Evrope, biti tek njezina nerazvijena periferija, uveliko diskriminirana, pa i prezrena, a jedino isplativa za korporacijski kapital, za eksploataciju jeftinije radne snage i plasman onih proizvoda koji nisu kurentni tamo gdje se proizvode ili nabavljaju“. Toliko od Šuvara, a da nije politički.

I taman kad počeh „slagati“ ovaj tekst, preumorna od evropskih obećanja, kao da je državi rođendan pa joj svi nazdravljaju sa neostvarivim željama ili kao da je, nedajbože, umrla, pa svi o njoj najljepše zbore, eto kolumne Berislava Blagojevića u kojoj spominje ime ovdjepotpisane malenkosti kojoj je Ministarstvo kulture otkupilo od izdavača 80 primjeraka zbirke priča, za 80 knjižnica diljem Hrvatske. I piše kako je to, otprilike, malo čudo, imajući u vidu stanje u sredini u kojoj Berislav i kolege mu stvaraju i objavljuju.

Pa bi moglo vrlo neskromno izgledati ono što zapravo hoću reći: da u Hrvatskoj, koja je sada članica Evropske unije, (eto i sama ponavljam k’o papiga) sljedeće i svih onih godina poslije, očekujem više. Iako baš nije bilo rasprava i najava o tome što izdavači mogu očekivati od Evrope, nekako se povodim za općenitim mišljenjem kako će sve biti bolje, namjerno ignorirajući Šuvara. Po zakonu spojenih posuda očekujem prelijevanje novca iz evropskoga u hrvatski fond za izdavaštvo i poticanje književnoga stvaralaštva.

Nekakvu osnovu za tu nadu dala mi je Alida Bremer, prevoditeljica i urednica, koja u nedavnom intervjuu tvrdi „da bi ulaskom Hrvatske u Europsku uniju mogli nastupiti bolji dani za sudionike hrvatskog knjižnog sektora, no puno će ovisiti i o inicijativi njih samih“.  Podsjeća da će pisci vjerojatno puno „jače“ biti predstavljani, najprije vlastitim sudjelovanjem, na inozemnim festivalima, a domaći će imati veću šansu ući u evropsku mrežu festivala i sajmova. Ona očekuje da će EU poduprijeti dobro osmišljene programe iz raznih dijelova knjižne scene, od onih za njegovanje kulture čitanja do izgradnje „literarnih kuća“.

Ajme, hoće li itko od nas dočekati susret u „literarnoj kući“? Želim to svim srcem, svima nama koji pišemo i čitamo, jer nas jednih bez drugih, zapravo, nema. I da nam „naša“, ali i „tuđa“ ministarstva otkupljuju knjige i prosljeđuju onima koji bi čitali, imali baš knjigu u rukama, označavali nekom trakom gdje su ono u čitanju  sinoć stali.

Lično, radovalo bi me da se Primož Vresnik, čija je kolumna „na redu“ poslije ove, uključi u naš „evropski voz“ i malo nam ispriča kako funkcionira izdavaštvo u Sloveniji koja je u Evropskoj uniji od 2004. godine. Da odmah znamo imamo li se čemu nadati, mi koji smo u EU tek nekoliko dana, kao i svi oni koji će nam se pridružiti za koju, vjerujem, ne daleku godinu.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Dokaži da nisi mašina: * Time limit is exhausted. Please reload CAPTCHA.

*