PODGORICA – Njegošev „Gorski vijenac“ uskoro će se pojaviti na crnogorskom jeziku, ustanovljenim novim Ustavom Crne Gore, saznala je danas agencija Beta.
Priređivač novog izdanja tog slavnog dela je novinar, publicista i analitičar Božidar Miličić, po struci profesor srpsko-hrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti.
Propratni tekst uz „korigovani“ Njegošev ep napisao je akademik Novak Kilibarda.
Miličić je rekao agenciji Beta da je u „Gorski vijenac“ uneo ortografska pravila crnogorskog jezika.
On je intervenisao na stotinak mesta u Njegoševom delu, tako što je, u određene reči uneo dva nova slova crnogorskog jezika, koja se pišu kao akcentovana „s“ i „z“.
Pošto u uvodu „Gorskog vijenca“, u Posveti prahu oca Srbije, na jednom mestu stoji ekavska reč „ovde“ („…ovde mu je pogotovu materijal k slavnom delu…“), Miličić je, umesto toga, stavio „ovdje“, jer je – kaže – Njegoš tako govorio.
Izmena je napravljena i u stihu u kojem se pominju „Turci izjelice“, a umesto fonema „z“ i „j“ je novo crnogorsko slovo koje se piše kao „z“, sa apostrofom gore.
I Kilibarda u propratnom tekstu objašnjava da je Njegoš svoje rukopise davao saradnicima koji su ih prepisivali, a među njima i Miloradu Medakoviću. U tom prepisivanju, kako je Kilibarda objasnio, došlo je do zamene „ovdje“ sa „ovde“ jer je, kaže, Njegošev rukopis bio vrlo nečitak. U samom prepisvanju, prema Kilibardinom objašnjenju, došlo je do nedoslednosti i neujednačenosti u „Gorskom vijencu“.
Kilibarda je uz novo izdanje „Gorskog vijenca“ napisao da bi se, radi poštovanja pravila crnogorskog jezika, „potrebno je primijeniti ih u najuzvišenijem književnom delu tog jezka“ – u Njegoševom „Gorskom vijencu“.
Miličić je za korigovanje „Gorskog vijenca“ koristio izdanje beogradske „Prosvete“ i cetinjskog „Oboda“, s polovine 20. veka, za koje su predgovor napisali lingvisti Radosav Bošković i Vido Latković, obojica iz Crne Gore.
„Gorski vijenac“ na crnogorskom jeziku već je u štampi, a objaviće ga podgorički izdavač „Grafo Bale“.