Ako želite bogatstvo, zaposlite se u podzemlju – Intervju sa aforističarkom Brankom Vojinović–Jegdić
AUTOR INTERVJUA: DRAGAN STODIĆ
Rođena Pljevalja Branka Vojinović – Jegdić, jedna od rektih žena aforističara u Crnoj Gori
Branka Vojinović – Jegdić, rođena Pljevaljka, aforističar i pesnikinja, koja živi u Podgorici, kaže da je u njenom životu najneobičnije to što su do sada njeni radovi bila objavljivani u Srbiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Nemačkoj i u dalekoj Americi, a u njenoj Crnoj Gori veoma rijetko.
-Možda se dobro ne razumijemo? -pita se u svom aforističkom stilu Branka.
Vaša rodna Pljevlja,rasadnik su i centar satire u Crnoj Gori. Kako to tumačite?
– Pljevlja su grad na tromeđi i miješanje kultura je ugradilo mnogo ljepote u njegove stanovnike. Dobili smo u nasleđe bistar um i britak jezik. To potvrđuju dani humora i satire – Vuko Bezarević .
Kako objašnjavate svoju sklonost ka aforizmu, i haiku kratkoj formi?
– Aforizam i haiku mi pružaju mogućnost da kažem sve što imam onima koji to razumiju.A, oni koji ne razumiju kratku formu teško da mogu i razumjeti i dugačku.
U čemu je problem?
– Nažalost,moram da priznam da je sa mojim pisanjem aforizama upoznat mali broj ljudi.A i ne shvataju me ozbiljno.Valjda što sam duhovita?
Zašto nema više žena među aforističarima na našim prostorima?
– U našoj zemlji je i dalje dominantna muška uloga. Bez obzira što je sve veći broj obrazovanih žena one svjesno dozvoljavaju tu dominaciju. I ja ih potpuno razumijem.
Koji aforizam nikad ne biste objavili a napisali ste ga?
– Neodlučna sam, ali ekskluzivno samo za Vaše čitaoce: Pokrali su nam sve, pa sad moraju da potkradaju sebe.
Ima li krađe vaših aforizama, da li se neko okitio tuđim perjem?
-Krađe ima svugdje, pa čak i u aforistici, ali nije moje perje tako popularno. Aforizam je kratka forma, pa se i krađe dešavaju nesvjesno!
Mentalitet Crnogoraca i vaš povod za aforzam?
– Crnogorce prate dvije karakteristike: junaci u bojevima i ljenivci u radu. Ja bih se nadogradila na lijenost: Radili bi mi mnogo, no ne možemo se mučiti.
Da li Crnogorci vole satiru,šalu na svoj račun?
– Rijetko ko kod nas voli šalu na svoj račun.Umislili smo da smo najpametniji.
Koja vam je karakterna crta Crnogoraca najinspirativnija za pisanje aforizama?
– Sada su to trpeljivost i apatija. Naravno, to je posledica godina koje su nas obilježile.
Šta vam se dogodi kada na ulici smislite aforizam a nemate papir i olovku?
– Pokušavam da ga zapamtim,ako ne, on odleti i ja čekam da se vrati.
Šta je najljepše u vašem aforističkom radu?
– Možeš sve da im saspeš u lice, a ne uhapse te.
Vaš aforizam o bračnoj zajednici danas?
– Brak je kao lavirint.Uđeš i izgubiš se.
Kako ljudi da postanu bogati?
– Ako želite bogatstvo zaposlite se u podzemlju. Tamo dobro cvjetaju ruže.
Da li ljubav i u današnje vreme voli novac?
– Ja bih prije rekla: Novac stvara ljubav. Jedan moj aforizam kaže: I kod nas su počeli predbračni ugovori. Koliko imate para toliko vam ljubav traje.
Kuda ide čovečanstvo, u smislu humorne crte pojedinca?
– Nizbrdicom, a kočnice ne rade.
Zašto se više ne smejemo,kao ranije, svojim slabostima i greškama?
– Previše smo patili pa smo zaboravili smijeh.
Zašto nismo više spremni da prihvatimo kritiku na svoj račun?
– Onda bi smo priznali i krivicu, a to nije nimalo prijatno.
Šta mislite o aktuelnim političarima, u svom aforističkom stilu?
-Političari su veoma kvarljiva roba. Rok trajanja im je odavno istekao.
Lažni patriotizam i mi?
– Mi po naivci čekamo spremno, da ginemo za lažni patriotizam, a oni se izvuku na sporedna vrata a mi posle svoje rane sami ližemo!
Aktuelne podele iz vašeg ugla?
– Nas uvijek mogu podijeliti kad god im se za to ćefne,čim naprave drugi jezik i crkvu.
Pišete duhovito i o prevarama svake vrste?
– Na prevare se kao na led navučemo, a kad se osvijestimo šteta je učinjena. Nikada više opet se zakunemo ali je nova podjela već je spremna.
Vaša poruka čitaocima Revije D?
– Neću više da prosipam pamet. Ne mogu posle da je pokupim.
Nagradjeni ste u Negotinu?
Da. Za za pesmu “Tavani “, nagradjena sam na festivalu poezije ”Pesničke rukoveti” u Negotinu.
Ko vam je prvi čestitao, koja vam je to nagrada po redu i šta ste ovom pesmom hteli da kažete?
– Počastvovana sam i zadovoljna što je moja pjesma – “Tavani” – našla put. Priznanja uvijek gode i daju dodatni vjetar u leđa. Prve čestitke sam primila od porodice i mog brata Zorana Raonića pjesnika iz Pljevalja. Pjesma je posvećena upravo njemu jer je on moj putokaz. Tavani se nalaze u selu Đurđevića Tara i izgledaju čarobno. Ovo mi je treća nagrada. Dva puta sam dobila drugu nagradu u Frankfurtu na Majni – kaže Branka.
Motiv za “Korijene ?
– Ako ste zaboravili gdje vam je korijenje, a ono je počelo da se suši, zalivajte ih i njegujte ljubavlju. Samo tako se drvo neće osušiti i braćete zrele plodove-smatra Branka-.
DRAGAN STODIĆ
Pročitajte i:
___________________________________________
Novine za umetnost i društvena pitanja
___________________________________________
